1-tjedni Euribor

1-tjedni Euribor utvrđen je na 2,154 % dana 4. rujna 2026., što je pada −0,028 pp u odnosu na prethodni radni dan. Prosjek za Rujan dosad iznosi 2,154 %; prije godinu dana stopa je bila 1,909 %.

Euribor je stopa po kojoj banke europodručja posuđuju jedna drugoj novac na određeni rok; objavljuje ga European Money Markets Institute svaki radni dan. Ova stranica prenosi službene vrijednosti s 24-satnim kašnjenjem, pa je najnoviji datum obično jučerašnji.

Stambeni krediti s promjenjivom kamatnom stopom u Hrvatskoj obično se ugovaraju kao ova stopa plus fiksna marža banke. Kad se Euribor promijeni, rata se mijenja na sljedeći datum usklađivanja kamatne stope predviđen ugovorom, a za dužnika je bitan smjer: raste.

Svaki broj na ovoj stranici službeno je objavljena vrijednost, a ne procjena: dnevne vrijednosti su Euribor kakav je objavljen u službenoj statistici ESB-a / Eurosustava, mjesečni prosjeci su aritmetička sredina tih vrijednosti i provjeravaju se prema Portalu podataka ESB-a, a tablice se osvježavaju svaki radni dan nakon što se pojavi vrijednost za prethodni dan. Dospijeća koriste konvenciju ACT/360. Kad se mjesečni prosjek razlikuje od brojke ESB-a za više od stotinke postotnog boda, slučaj je naveden na stranici o metodologiji.

Kako čitati ovu stopu

Najkraće dospijeće

1-tjedni Euribor najkraće je od pet dospijeća koja se objavljuju od 1. studenoga 2013. Pokazuje po kojoj stopi banke europodručja posuđuju euro jedna drugoj na rok od sedam dana. Na dan 4. rujna 2026. iznosio je 2,154 %.

Tko ga koristi

U Hrvatskoj gotovo nijedan stambeni kredit nije vezan uz 1-tjedni Euribor; potrošački ugovori koriste 6-mjesečni ili 12-mjesečni Euribor, a dio njih NRS. Jednotjedno dospijeće služi profesionalcima: riznicama banaka koje upravljaju dnevnom likvidnošću, poduzećima s kratkoročnim kreditnim linijama i sudionicima na tržištu novca koji trebaju referencu za vrlo kratke poslove. Za dužnika je njegova vrijednost u tome što je najčišći pokazatelj trenutačne politike ESB-a.

Odnos prema politici ESB-a

Kamatna stopa ESB-a na depozit sidro je za kratke rokove: banka koja može položiti višak novca kod središnje banke po toj stopi neće ga posuditi drugoj banci znatno jeftinije. Zato se 1-tjedni Euribor kreće tik uz stopu na depozit i mijenja se gotovo isključivo kad Upravno vijeće promijeni tu stopu, na jednoj od osam godišnjih sjednica. Tjedan je prekratak da bi u stopu ušla očekivanja o budućim odlukama, pa 1-tjedni Euribor ne govori kamo politika ide, nego gdje je sada.

Što s njim usporediti

Najkorisnija usporedba je s duljim dospijećima. Ako je 6-mjesečni Euribor (2,794 %) ili 12-mjesečni (3,108 %) iznad 1-tjednog, tržište očekuje da će stope ESB-a u tom razdoblju biti više nego danas; ako su ispod, očekuje niže. Razlika između 1-tjednog i 1-mjesečnog Euribora (2,364 %) obično je najmanja i pokazuje samo očekivanja za najbližu sjednicu.

Primjer

Zamislite kredit koji bi se usklađivao tjedno uz 1-tjedni Euribor i maržu od 2,50 postotnih bodova. Na dan 4. rujna 2026. stopa bi bila 2,154 % plus 2,50 boda, a sljedeći tjedan opet drugačija. Upravo zato se takvi ugovori u praksi ne sklapaju s potrošačima: rata koja se mijenja svaki tjedan ne bi se dala planirati, a banka bi imala neprestani trošak obavještavanja. Vaš stvarni kredit prima istu promjenu politike ESB-a, samo kasnije i u jednom koraku, na sljedećem polugodišnjem ili godišnjem usklađivanju.